| 2024-12-20 08:40:01 Projekt Food Educators U sklopu projekta Food Educators u Republici Hrvatskoj provedeno je istraživanje na 78 ispitanika, sudionika ovog projekta. Istraživanje je bilo anonimno i provedeno je kod učenika prvog, trećeg i četvrtog razreda. Cilj istraživanja je otkriti koliko učenici sami kupuju namirnice, koliko obraćaju pozornost na nutritivne deklaracije, na kvalitetu proizvoda, njihovu cijenu, ali i što misle o pretjeranom bacanju hrane, te kako ga smanjiti. Istraživanje je pokazalo da 67% učenika samostalno kupuje namirnice, a 72 % ispitanika zna protumačiti nutritivne deklaracije na proizvodima. Na slici je vidljivo da se najčešće provjerava energetska vrijednost i količina proteina u nekoj namirnici. Ne obraćaju pozornost na alergene u hrani jer na sreću je samo jedan ispitanik alergičan na orašaste plodove.
71% sudionika istraživanja je upoznato sa oznakama kvalitete bio, eko, organic ali nisu u potpunosti sigurni što oni znače. Kada biraju namirnice njih 18% nikada ne obraćaju pozornost na ove oznake. Više od polovine ispitanika smatra da oznake kvalitete ne jamče bolju nutritivnu vrijednost , a kada odabiru proizvod prvenstveno obraćaju pozornost na cijenu, potom na okus i kvalitetu, a tek na kraju na rok trajanja i nutritivna svojstva. Čak 83 % ispitanika je konzumiralo hranu nakon isteka roka trajanja. Istraživanje je pokazalo da većina ispitanika svakodnevno ili nekoliko puta tjedno konzumira visoko prerađenu hranu. 54% ispitanika smatra da visoka cijena proizvoda samo ponekad jamči kvalitetu, a njih 38% da cijena proizvoda nikako nije mjerilo njezine kvalitete. 55% njih nije spremno platiti više za proizvod sa oznakom bio, eco ili organic . 79% ispitanika bira jeftinije proizvode bez obzira na njihovu nutritivnu vrijednost, te se uglavnom kupuju proizvodi sa pojačanom dozom proteina, sa smanjenim udjelom šećera . Unatoč tome većina smatra da proizvodi sa oznakama low fat ili high protein nisu bolji za ljudsko zdravlje i normalno funkcioniranje organizma. Zabrinjavajući su podatci da kućanstva i dalje prekomjerno bacaju hranu, koja je mnogima zbog visoke stope siromaštva u društvu prijeko potrebna. Kao razlog se navodi istek roka trajanja, ali i prekomjerna količina pripremljene hrane. Zabrinjavajuće je da 24% ispitanika ne podržava oblik ovakve donacije. Na upit kako smanjiti bacanje hrane dobili smo niz izvrsnih odgovora: podijelio bih obroke sa drugim ljudima, kupovao manje količine namirnica da ih stignemo sve utrošiti, višak hrane spremimo u hladnjak i pojedemo sutradan, hranu dati životinjama… Prema istraživanju većina obitelji ispitanika nema ograničen budžet za kupovinu namirnica, Istraživanje u cijelosti možete pronaći na poveznici Istraživanje proveli i napravili analizu istoga Mirna Stojanović i Danijel Markić |
| Tehnička škola Ruđera Boškovića Vinkovci |